Пређи на главни садржај

Antidejton u pohodu Sutisci: Svoje nemamo, tuđe negiramo






Udruženje građana sa blažim i težim poremećajima centara inteigencije u mozgu i vrtnih patljuka Bosne i Hercegovine, (UHBTCIMIVP BiH) šire poznato kao Antidejton pokret, posjetilo je, prije nekoliko dana Kraljevu Sutjesku, gdje je, nakon upriličenih prigodnih incidenata, zabilježen sljedeći razgovor, a do kojeg smo došli zahvaljujući specijalnim informatorima.

Antidejton: Sklonse ba da prođemo.
Fra Stjepan Duvnjak: Vi ne možete proći ovuda, ovo je samostansko dvorište.
Antidejton: Ovo je ba Bosna i Hercegovina...
Fra Stjepan Duvnjak: Da, a u Bosni i Hercegovini postoje važeći zakoni o privatnom posjedu. Prema tome, ovo je i Bosna i Hercegovina i samostanski vrt, pa bih Vas stoga najljepše zamolio da to objasnite svojoj družini...hm... recimo političkih aktivista i produžite dalje uz naše najljepše želje da ne doživite neku nezgodu, kao npr. klizište, ili da, s obzirom na vaš osjećaj za orijentaciju ne zalutate nekuda u šumi, pa da budemo bili prisiljeni alarmirati gorsku sužbu spašavanja...
Antidejton: Ko je tebi ba dao pravo da meni ba kaźeś da ja ne mogu prić' ba sjediśtu mojih ba kraljeva i banova...
Fra Stjepan Duvnjak: Možete naravno ako se prethodno najavite. Imamo ovdje vrlo ljubaznog vodiča koji bi vam sve...
Antidejton: Ne treba meni vodić za moje naslijeđe...
Fra Stjepan Duvnjak: U tom slučaju će te morati prihvatiti da je i ova samostanska kapija vaše nasljeđe i da se kroz nju ne ulazi kao u to vaše Udruženje vrtnih patuljaka, ili gdje ste već navikli da tako ulazite.
Antidejton: Vi katolici će te naućit da ne pravite kapije na pogreśnim mjest'ma, a pogotovo ne uz dvorove naśih vladara...
Fra Stjepan Duvnjak: Ne smijemo ih praviti tamo gdje su ih ti "vaši" vladari pravili?
Antidejton: Ja ba, sklonse...
Fra Stjepa Duvnjak: Možda sam ostario i ne vidim više dobro, ali naša kapija nije u džamijskom dvorištu...
Antidejton: Mojne me ba zajebavat, naśi ba vladari kralj Tvrtko, kraljca Katarina... to je naśe ba, ima da naućite da nećete viśe vi imat sam pravo na to... đe, evo đe piśe da je ovdje nekako dvoriśte?
Fra Stjepan Duvnjak: Eno fino piše na tabli bosanskom ćirilicom, što bi se reklo bosančicom.
Antidejton: Ne znam ti ja to ćitat ba...

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Šta je značilo Bošnjak, šta vlah, a šta Srbin u Bosni ranoga XIX. vijeka?

Nedavno mi je "dopao do laptopa" putopis Matije Mažuranića Pogled u Bosnu: ili kratak put u onu krajinu, učinjen 1839-40 . Mažuranć, inače, najmlađi brat potonjeg hrvatskog bana Ivana Mažuranića, samostalno je putovao po Bosni, te zabilježio, za modernu nauku o etničkim i konfesionalnim identitetima i njihovom ispreplitanju, vrlo zanimljive podatke. Tako on bilježi sljedeće identitetske označiteljske i samooznačiteljske pojmove u širokoj narodnoj upotrebi u Bosni, kao što su "Bošnjak", "Turčin", "Osmanlia", "Vlah", "Šijak", "Šokac, "Švabo", "Moskov" i "Srbin". Jako dobro objašnjenje odnosa većine tih identiteta daje nam sljedeći citat: U Bosni se Krstjani nesmilu zvati Bošnjaci : kad se  reče Bošnjaci: onda Muhamedovci samo sebe razumiu, a  Krstjani su samo raja Bošnjačka, a drugčie Vlasi, Bošnjaci  i Osmanlie, prem da su Muhamedovci i jedan i drugi,  opet se mrze strašno kao pr...
Постави коментар
Прикажи све

Krsna slava u srednjovjekovnoj Bosni i Srbiji

1. Sveti Grigorije Nazijanski, zaštitnik vladarske kuće Kotromanića Jedna od najpoznatijih invokacija bosanskog srednjovjekovlja jeste ona iz povelje bana Stjepana II Kotromanića (14. vijek), knezu Grguru Stjepaniću koja glasi: вɑ ʜмє ω т ць ʜ сʜɴь ʜ свєтʜ дχ̅ɑ̅ ɑʒɑ свєтʜ гρьгƔρ ь ɑ ʒовомь Бɑɴь стʜпɑɴь по мʜʌостʜ Божʜωʜ гɴ̅ь̅ всʜмь ʒємʌьмь Босьɴьсκʜмь ʜ соʌьсκʜмь ʜ Ɣсρьсκʜмь ʜ доɴʜмь κρьємь ʜ χмьсκʜє ʒємʌʜ гд̅ɴ̅. ( Thalloczy IV, GZM, XVIII/1906, 406-407) Njena posebna zanimljivost je u tome što ban Stjepan naziva najprije “svetim Grgurom”, a tek “zovom” ban Stjepan. Pokojni Dubravko Lovrenović u ovakvoj invokaciji, nije sagledavao samo činjenicu da je sveti Grgur, odnosno Grigorije Nazijanski bio zaštitnik vladarskog doma Kotromanića, odnosno krsno ime/slava ove porodice, već i vladarsku ideologiju, prema kojoj je bosanski ban, zapravo sveti Grgur na zemlji. To jeste da se radi o sličnoj ideologiji iz Hilandarske povelje Stefana Prvovjenčanog (13.vijek) , prema kojoj “у по...
Постави коментар
Прикажи све

Uloga svetog Save u državnosti Bosne i Hercegovine

U medijima, pa čak najčešće i u dobrom dijelu nastavnog plana i programa osnovnih i srednjih škola, pa i nekim univerzitetima u dijelu Federacije BiH, povelja bana Kulina najčešće nosi, vrlo čudan epitet "rodnog lista bosanske državnosti". Na stranu sada što, povelje generalno, a pogotovo one kojima se regulišu trgovačke povlastice i koje, kao takve, nisu bile nikakav kuriozitet, nisu i ne mogu biti rodni listovi država. Ili što je Bosna, kao jedna od kneževina koju su formirali Porifrogenetovi Srbi, sasvim sigurno postojala i 400 godina prije pisanja date povelje. Ključna riječ u svemu jeste  državnost , barem u njenom srednjovjekovnom poimanju, a ona se, barem, za balkanski kontekst njenog shvatanja da iščitati iz uvodnog dijela hilandarske povelje Simeona Nemanje, koji glasi ovako:  Искони створи Бог небо земљу и људе на њој, и благослови их и даде им власт над свим створењем својим.  И једне постави цареве, друге кнезове, друге господаре, и свакоме даде пасти ...
Постави коментар
Прикажи све